Jetra, najveća žlezda u našem
organizmu jedini je unutrašnji organ koji se može regenerisati. Bolesti jetre
su na desetom mestu kao uzročnici smrti, pa zaslužuje daleko veću pažnju nego
što joj se trenutno posvećuje. Brojne su i važne funkcije koje svakodnevno
obavlja da nas održi u životu i zdravlju:
*ima ključnu ulogu u preradi
hrane koju jedemo,
*u procesu detoksikacije, štiti
nas od štetnog uticaja brojnih toksina kojima smo izloženi
Sve materije koje unesemo u
organizam dolaze u jetru, gde se razvrstavaju na toksine i ostale molekule.
Snažnim sistemom detoksikacije jetra pretvara lekove i toksine u molekule koji
se mogu eliminisati iz organizma urinom ili stolicom. Obavlja sintezu većine proteina
koji cirkulišu u krvi, pa ima ključnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Telesne potrebe za glukozom beleže se u jetri, te se glukoza osigurava
organizmu varenjem hrane ili razgradnjom glikogena – deponovanog šećera u jetri
i mišićima. Kod produženog gladovanja, kada nije moguće osigurati glukozu
probavom, a rezerve u jetri se troše, pokreće se proces kojim iz aminokiselina
ili drugih molekula nastaje glukoza. Metabolizam masti takođe umnogome zavisi
od jetre. U njoj nastaje holesterol, ali i pristiže holesterol iz krvi.
Eliminacija holesterola iz jetre obavlja se preko žuči.
Kad smo dobri svojoj jetri?
Opterećujemo li je svakodnevnim
uzimanjem lekova, alkohola, aditiva i neumerenih količina masti? Moderni stil
života, pun zagađenja, stresa, loše hrane, velika količina nasumice uzetih
lekova, sve to ostavlja traga na jetri. Zato se i kaže da je jetra ogledalo
našeg zdravlja. Ipak, većina ljudi tokom života ne dobija uobičajene bolesti
jetre, poput hepatitisa, ciroze ili žutice.
Ni optimalna ishrana, ni
besprekorna probava ne osiguravaju dobru ishranu ćelija kada oslabi prerada
unesene hrane u iskoristive oblike u jetri.
Na šta treba obratiti pažnju
Jetri ne prija često uzimanje
velikih količina masne i prerađene hrane i/ili „brze hrane“. Prženi krompirići,
krofne, čips i slično su izvor užeglih masti, toksičnih za jetru. Ove materije
oštećuju membrane ćelija jetre. Trans-nezasićene masne kiseline treba uzimati
umereno, jer sve veštački nastale masti, poput margarina, mogu imati loš učinak
na zdravlje srca i krvnih sudova, a dokazano je da potiskuju produkciju
materije koja štiti jetru od upale. Masti kojima treba dati prednost jesu:
hladno ceđena ulja, poput maslinovog i ulja semenki bundeve.
Kafa: da, ali umereno
Kako se kafi pripisuju brojna
pozitivna i nagativna svojstva, najsigurnija je umerenost. Kafa se tokom
gajenja neretko tretira velikim količinama pesticida. Tokom prženja nastaju
kancerogeni produkti. Svi ti spojevi moraju se pretvoriti u bezopasne supstance
u jetri. Recimo, jedna od priča je i o Johanu Volfgangu Goteu, koji je obožavao
kafu u mladosti, a kada je ostario nije je podnosio. Biohemijska pozadina priče
o Geteu krije se u „iscrpljenosti jetre“, u smanjenom nivou enzima koji su
potrebni u razgradnji kofeina. Ova pojava česta je kod starijih osoba, koje još
i zbog smanjene funkcije bubrega materije koje treba izbaciti iz organizma
zadržavaju duže nego kod mladih osoba.
Koliko smeta alkohol?
Alkohol se razgrađuje u jetri.
Neumereno uzimanje alkohola oštećuje mozak, jetru, pankreas, dvanaestopalačno
crevo i centralni nervni sistem. Alkoholizam izaziva metabolička oštećenja u
svakoj ćeliji organizma i smanjuje funkciju imunog sistema. Više od jedne
čašice dnevno ometa produkciju probavnih enzima u jetri i apsorpciju masti,
proteina i vitamina grupe B. Otrovno dejstvo alkohola na jetru podrazumeva
nakupljanje masti u jetri (masna jetra), mogućnost pojave hepatitisa (upalnih
promena u ćelijama jetre), i pojavu ciroze jetre.
Koliko utiče pušenje?
Znatno se više ističe da duvanski
dim negativno utiče na pluća, mada je to nepravedno prema jetri, na koju se
takođe štetnost odražava. Kako? Duvanski dim je bogat toksičnim spojevima koji
dospevaju u krv pušača, a zadatak jetre je detoksikacija svakog pojedinog
spoja. Taj zadatak nije nimalo lak.
Otrovi
Tragovi pesticida u hrani talože
se u jetri i mogu je hronično oštetiti. Vrlo je važno temeljito prati hranu
koja je gajena uz pomoć pesticida, kako bi se oprali i neki od toksičnih
spojeva. Insekticide i aditive takođe treba izbegavati.
Lekovi
Oni opterećuju jetru, jer su
strane i neprirodne materije za organizam. One teraju jetru na „prekovremeni
rad“, pa se preporučuje selektivan pristup lekovima.
Šta je masna jetra?
Masna jetra većinom ne stvara
tegobe ili uzrokuje samo bol pod desnim rebarnim lukom zbog povećanja jetre.
Kod bolesnika sa cirozom dolazi do anoreksije, slabosti, umaranja, ponekad do
mučnine i povraćanja.
Glavni uzroci masne jetre su
gojaznost, alkoholizam iIi šećerna bolest. Posledica je nakupljanje masti u
jetri koja prelazi 5% ukupne težine jetrenog tkiva. Uzrok su brojni urođeni i
stečeni poremećaji metabolizma masti.
Uzroci mogu biti :
*lekovi i toksini (alkohol,
kortikosteroidi, kontracepcija)
* prehrambeni uzroci (gojaznost,
dijabetes, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti pankreasa, upalne
bolesti creva)
*nasledne bolesti (cistična
fibroza, galaktozemija, Vilsonova bolest)
*virusne bolesti (hepatitis C).
Dugo je smatrano da to stanje
nije opasno i da ne napreduje u bolest. Nova saznanja pokazuju da može biti
vrlo ozbiljno i dovesti do ciroze jetre. Najčešće se dijagnostikuje ultrazvukom
stomaka i laboratorijski povišenim vrednostima jetrenih testova. Lečenje zavisi
od uzroka. Kod većine bolesnika korisno je smanjenje telesne težine i prekid
uzimanja materije koja je dovela do masne jetre, što dovodi do poboljšanja
nalaza.
A šta je NASH?
Nealkoholni steatohepatitis se
obično javlja kod gojaznih žena srednjeg životnog doba, kod insulin nezavisnih
dijabetičara i osoba sa povišenim masnoćama u krvi. Ova bolest na jetri pravi
promene identične onima koje se javljaju kod bolesti jetre izazvane alkoholom,
a pojavljuje se i kod onih koji ne konzumiraju alkohol.
Danas se pretpostavlja da je NASH
uzrok većine ranijih ciroza jetre, kojima se nije znao uzrok. Koliki je to
zdravstveni problem može se predstaviti činjenicom da se u SAD očekuje 4
miliona ljudi sa cirozom koju je uzrokovao NASH. Riziko faktori za NASH dele se
u dve kategorije: lekovi i toksini, nasledni i stečeni poremećaji metabolizma.
NASH ima većina bolesnika bez
tegoba i najčešće se otkrije slučajno, kada se rade analize krvi u okviru
sistematskog pregleda. Bolesnici se ponekad žale na umor, malaksalost, bol pod
desnim rebarnim lukom. Uobičajeno je da se kod takvih osoba nađe uvećanje
jetre, a ređe i slezine.
Dokazano je da NASH, ukoliko se
ne leči, dovodi do ciroze jetre.
Nema specifične terapije, već se
teži boljoj kontroli telesne težine i poremećaja masti i šećera, uz izbegavanje
toksičnih lekova.
Kad nastane ciroza jetre
Ciroza je hronična jetrena bolest
koja dovodi do promene građe jetrenog tkiva, krvnih sudova i ćelija jetre, što
može izazvati žuticu, povišeni krvni pritisak u venskom sistemu jetre, pojavu
slobodne tečnosti u trbušnoj duplji, poremećaj svesti i zastoj rada jetre.
Uzroke ciroze delimo na:
1) Virusni hepatitisi (B, C, D)
2) Metaboličke bolesti
(hemokromatoza, Vilsonova bolest, cistična fibroza, galaktozemija, porfirija)
3) Bolesti žučnih puteva
(začepljenje žučnih puteva kamenom, tumorom i sl, PBC, PSC)
4) Smetnje u odvođenju venske
krvi (zastoj desnog srca, „Budd Chiarijev“ sindrom)
5) Lekovi i toksini
6) Imunološke bolesti
7) Ostali uzroci (NASH,
sarkoidoza)
Klinička slika
Kod bolesnika sa cirozom jetre
dolazi do anoreksije (gubitak apetita i gubitak telesne težine), slabosti,
umaranja, ponekad mučnine i povraćanja. Učestalo se javlja temperatura, što je
i dijagnostički problem zbog potrebe da se isključi izvor infekcije. Temperatura
je najčešće stalna, i samo se blago povisi. Brojni su i složeni simptomi ciroze
jetre:
Probavni sistem:
zadah iz usta, povećanje zaušnih
žlezda, proširenja krvnih sudova probavnog sistema sa posledičnim krvarenjem,
ulkusi želuca i dvanaestopalačnog creva.
Krvotvotok: poremećaji
zgrušavanja, anemija
Plućni sistem: osoba se brzo pri
naporu zadiše, poplave joj usta, izliv vode u grudima.
Kardiovaskularni sistem:
izliv u srčanoj ovojnici, ubrzan
puls, hipotenzija (pad pritiska), razvoj srčane bolesti.
Bubrezi:
zadržavanje soli i vode, zastoj
bubrega sa visokim stepenom smrtnosti.
Neurološki sistem:
poremećaji svesti i periferni
neurološki poremećaji.
Kožne promene:
žutica, crvenilo dlanova,
paukoliko proširenje krvnog suda, promene na noktima, gubitak maljavosti.
Mišićno-koštane anomalije, poput
gubitka mišićne mase, učestalih hernija, osteoporoza.
U sistemu žlezda sa unutrašnjim
lučenjem događaju se brojne promene koje dovode do feminizacije, gubitka
libida, impotencije, smanjenja testisa, gubitka menstruacije, neplodnosti i
pojavom šećerne bolesti koja se kod bolesnika s cirozom jetre leči tabletama, a
ne insulinom.
Lečenje
U slučaju bolesti jetre bez
pojave tečnosti u stomaku i krvarenja terapija može biti vrlo delotvorna.
Dijeta podrazumeva dnevno 1 g proteina po kilogramu težine pacijenta, uz 3
grama soli dnevno. Lekar će proceniti u fazi ciroze kada je neophodna terapija
lekovima za izmokravanje i spuštanje pritiska u venskom krvotoku, laksativima,
nadoknada proteina u krvi, vitamina i antibiotsko lečenje.
U slučaju terminalne faze ciroze
jetre jedina uspešna metoda sa visokim preživljenjem jeste transplantacija
jetre.
Prevencija najbolja terapija
U najvećem broju slučajeva
prevencija znači apstinencija ili umereno uzimanje alkohola, izbegavanje
rizičnog ponašanja za prenos virusne bolesti i stroga kontrola preparata
ljudskog porekla koji se koriste u transfuzijama. Preporučuju se preventivni
sistematski pregledi sa testiranjem na hepatitis B i C.
izvor:www.lisa.rs
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.