četvrtak, 28. ožujka 2013.

Botulizam

Uvod
Botulizam je rijetko, po život opasno trovanje uzrokovano otrovima koje proizvodi bakterija Clostridium botulinum.
Ti su otrovi najjači poznati otrovi i mogu teško oštetiti nerve i mišiće. Zbog toga što oštećuju nerve zovu se neurotoksini. Doktori svrstavaju botulizam u onaj uzrokovan hranom, onaj koji je posljedica rane i botulizam male djece. Kao što im i naziv kaže, botulizam nastao preko hrane posljedica je uživanja zagađene hrane, a botulizam nastao u vezi sa ranom posljedica je zagađene rane. Botulizam male djece također nastaje jedenjem zagađene hrane.




Uzroci
Bakterija Clostridium botulinum pravi spore. Poput sjemenja, spore mogu ostati mnogo godina neaktivne i jako su otporne na uništavanje. U povoljnim uvjetima, u vlazi i sa dovoljno hranjivih tvari a bez prisustva kisika, spore počinju rasti i stvarati otrov. Neki otrovi koje stvara Clostridium botulinum su vrlo otrovne bjelančevine otporne na razorno djelovanje zaštitnih enzima u crijevu.
Kada se jede zagađena hrana otrov ulazi u tijelo preko probavnog sistema uzrokujući botulizam preko hrane. U domaćinstvu je konzervirana hrana najčešći izvor botulizma, premda je u oko 10% epidemija uzrok botulizma bila komercijalno pripravljena hrana.
Najčešći izvori botulizma iz hrane su povrće, riba, voće i začini. Govedina, mliječni proizvodi, svinjetina, perad i druga hrana također mogu uzročiti botulizam.
Botulizam zbog rane javlja se kada je rana zagađena sa Clostridium botulinum. Unutar rane bakterije proizvode otrov koji se onda apsorbira u krvotok i dovodi do simptoma botulizma.
Botulizam u djece javlja se najčešće u 2-mjesečne do 3-mjesečne dojenčadi. Za razliku od botulizma preko hrane, botulizam djece nije uzrokovan gutanjem prethodno stvorenog otrova. Nastaje zbog uživanja hrane koja sadrži spore koje onda rastu u djetetovu crijevu i stvaraju otrov. U većini slučajeva uzrok je nepoznat, ali su neki slučajevi bili povezani sa uzimanjem meda. Clostridium botulinum je čest u okruženju i u mnogo slučajeva može nastati zbog uzimanja preko usta malih količina prašine ili zemlje.
Simptomi
Simptomi nastaju naglo, obično 18-36 sati nakon što je otrov ušao u tijelo, premda mogu nastati i nakon 4 sata odnosno i nakon 8 dana od ulaska otrova. Što je ušlo više otrova, to brže osoba postaje bolesna. Općenito su najjače zahvaćeni ljudi koji obole unutar 24 sata od jedenja zagađene hrane.
Prvi su simptomi obično suha usta, dvostruke slike, spušteni očni kapci, nemogućnost dovođenja u žarište bliskih predmeta. Očne se zjenice ne skupljaju normalno na izloženost svjetlu prilikom pregleda oka, ponekad se uopće ne mogu skupiti. U nekih ljudi su prvi simptomi mučnina, povraćanje, grčevi u želucu i proljev. Drugi ljudi uopće nemaju tih želučano-crijevnih simptoma, naročito oni koji imaju botulizam od rane.
Osoba ima poteškoće govora i gutanja. Poteškoće kod gutanja mogu dovesti do udisanja hrane i aspiracijske upale pluća. Mišići ruku i nogu i disajni mišići postaju sve slabiji kako se simptomi postepeno spuštaju niz tijelo. Kako nervi ne rade ispravno, oštećena je mišićna snaga, premda je osjet sačuvan. Unatoč tako teškoj bolesti, um ostaje obično netaknut.
U oko dvije trećine dojenčadi sa dječjim botulizmom, prvi simptom je zatvor stolice. Tada se razvije paraliza nerava i mišića, na početku lica i glave a na koncu zahvaća ruke, noge i disajne mišiće. Nervi jedne strane tijela mogu biti jače zahvaćeni nego oni na drugoj strani. Problemi se kreću od blage letargije do teškog gubitka mišićnog tonusa i nesposobnosti pravilnog disanja.

Dijagnoza
Kod botulizma uzrokovanoga hranom, doktora do dijagnoze dovede karakteristična slika oštećenja nerava i mišića. Međutim, često se zaključi kako su simptomi posljedica nekih drugih, češćih uzroka paralize, kao što je moždani udar. Vjerojatno hrana kao izvor botulizma daje dodatno razjašnjenje. Kada se botulizam javi u dvoje ili više ljudi koji su jeli istu hranu pripravljenu na istom mjestu, dijagnozu je lakše postaviti.
Dijagnoza je potvrđena kada se laboratorijskom pretragom otkrije otrov u krvi bolesnika ili u kulturi uzorka stolice rastu bakterije. Otrov se može otkriti i u sumnjivoj hrani.
Elektromiografija (pretraga koja analizira električnu aktivnost mišića) pokazuje nenormalna mišićna stezanja nakon električnog podražaja u većini, ali ne u svim slučajevima botulizma.
Dijagnoza botulizma u vezi sa ranom potvrđuje se kada se otrov nađe u krvi ili kada u kulturi uzorka tkiva rane rastu bakterije.
Nalaz bakterije ili njenog otrova u uzorku djetetove stolice potvrđuje dijagnozu botulizma u djece.
Prevencija i liječenje
Spore su jako otporne na toplinu i mogu preživjeti kuhanje od nekoliko sati. Otrov je, međutim, lako uništiti toplinom pa stoga kuhanje hrane 30 minuta pri temperaturi od 80° C sprječava prenošenje botulizma hranom. Kuhanje hrane neposredno prije nego što se jede sprječava botulizam preko hrane, ali nedovoljno kuhana hrana može uzročiti botulizam ako je pohranjena nakon kuhanja. Bakterije mogu proizvesti neke otrove pri tako niskim temperaturama kao što je 3° C, što je tipična temperatura hladnjaka.
Bitno je ispravno konzervirati hranu (u kućanstvu i industrijski) i dovoljno zagrijati konzerviranu hranu u kući prije posluživanja. Konzervirana hrana koja pokazuje bilo kakav znak pokvarenosti može biti smrtno opasna i treba je odbaciti. Isto tako treba odmah baciti konzerve koje su nabrekle ili propuštaju. Djeci u dobi ispod 1 godine ne bi trebalo davati med, jer u njemu mogu postojati spore.
Čak i najmanje količine otrova koje uđu u tijelo preko usta, udisanjem ili apsorpcijom preko očiju ili oštećene kože, mogu izazvati tešku bolest. Zato bilo kakvu hranu koja bi mogla biti zagađena treba odbaciti. Osoba treba izbjegavati dodir sa kožom koliko god je to moguće i odmah nakon baratanja takvom hranom oprati ruke.
Osoba koja bi mogla imati botulizam mora odmah u bolnicu. Liječenje često ne može čekati rezultate laboratorijskih pretraga, premda se one rade u svakom slučaju da se potvrdi dijagnoza. Kako bi se tijelo bolesnika oslobodilo neapsorbiranog otrova doktor može izazvati povraćanje, isprati želudac u postupku zvanom lavaža želuca i dati bolesniku laksativ da se ubrza prolaz crijevnog sadržaja.
Najveća opasnost od botulizma je problem sa disanjem. Životne znake (puls, disanje, krvni pritisak i temperatura) mora se redovno mjeriti. Ako započnu problemi sa disanjem bolesnik se smjesti u jedinicu intenzivne njege i privremeno priključuje na respirator. Takva intenzivna njega smanjila je smrtnost od botulizma od oko 70% u ranim 1900-tim na manje od 10% danas. Može biti potrebno i intravensko hranjenje.
Botulinusni protivotrov ne može popraviti oštećeno, ali može usporiti ili zaustaviti daljnje fizičko i duševno propadanje pa se tijelo može u razdoblju od nekoliko mjeseci samo izliječiti. Protivotrov se daje nakon postavljanja dijagnoze botulizma što je prije moguće. Najvjerojatnije je da će pomoći ako je dan unutar 72 sata od početka simptoma. Danas se protivotrov ne preporučuje davati kod botulizma djece, ali se njegova djelatnost za taj oblik botuhzma ispituje.

vasdoktor.com

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.