četvrtak, 25. travnja 2013.

Proljev


Proljev je povećanje obima, vodenastog sadržaja ili učestalosti pražnjenja crijeva.
Osoba sa proljevom uzrokovanim značajnim medicinskim problemom obično ima izrazito veliki obim stolice, u tipičnim slučajevima više od pola kilograma na dan. Ljudi koji jedu velike količine biljnih vlakana normalno mogu stvarati više od pola kilograma, ali takva je stolica dobro oblikovana i nije vodenasta. Normalno stolica sadrži 60%-90% vode. Do proljeva uglavnom dolazi kad pređe 90%.


Osmotski proljev se javlja kada neke tvari koje se ne mogu apsorbirati u krvnu struju ostanu u crijevu. Te tvari uzrokuju ostajanje u stolici prekomjerne količine vode dovodeći do proljeva. Osmotski proljev može uzročiti neka hrana (kao što je neko voće i grahorice) te heksitoli, sorbitol i manitol (koriste se kao nadomjesci za šećer u dijetetičkoj hrani, bonbonima i žvakačim gumama).

Isto tako do osmotskog proljeva može dovesti manjak laktaze. Laktaza je enzim koji se normalno nalazi u tankom crijevu i koji pretvara mliječni šećer (laktozu) u glukozu i galaktozu tako da se može apsorbirati u krvnu struju. Kada ljudi sa manjkom laktaze piju mlijeko ili jedu mliječne proizvode, laktoza se ne pretvara u glukozu i galaktozu. Kako se u crijevu nakuplja, uzrokuje osmotski proljev. Težina osmotskog proljeva ovisi o tome koliko se osmotske tvari uzelo. Proljev prestane brzo nakon što osoba takvu tvar prestane jesti ili piti.

Proljev zbog izlučivanja nastaje kada tanko i debelo crijevo izlučuju soli (naročito natrijev hlorid) i vodu u stolicu. Neki otrovi, kao što je otrov koji se stvara pri zarazi kolerom i kao otrovi koji nastaju pri drugim zaraznim proljevima, mogu prouzrokovati takva izlučivanja.

Proljev može biti jak, kod kolere više od četvrt sata. Druge tvari koje uzrokuju lučenje soli i vode su neki laksativi kao što je ricinusovo ulje i žučne kiseline (koje mogu nastati nakon hirurškog zahvata uklanjanja dijela tankog crijeva). Neki rijetki tumori, kao što su karcinoid, gastrinom i vipom, mogu isto tako uzročiti proljev zbog izlučivanja.

Sindromi loše apsorpcije (malapsorpcijski sindromi) mogu također dovesti do proljeva. Ljudi sa ovim sindromima ne mogu normalno probaviti hranu. Pri općoj malapsorpciji, masti ostavljene u debelom crijevu mogu zbog malapsorpcije uzročiti proljev zbog izlučivanja, a ugljikohidrati mogu uzročiti osmotski proljev. Malapsorpciju mogu uzročiti takva stanja kao što su netropska spru, insuficijencija gušterače, hirurško uklanjanje dijela crijeva, nedovoljna opskrba debelog crijeva krvlju, manjak nekih enzima u tankom crijevu i bolesti jetre.

Eksudativni proljev nastaje kada je sluznica debelog crijeva upaljena, sa ulkusima ili prepuna pa otpušta bjelančevine, krv, sluz i druge tekućine što povećava obim i količinu tekućine u stolici. Ovaj tip proljeva mogu uzročiti mnoge bolesti uključujući ulcerozni kolitis, Crohnovu bolest (regionalni enteritis), tuberkuloza, limfom i rak. Kada je zahvaćena sluznica rektuma, osoba često osjeća hitnu potrebu da isprazni crijeva i ima često pražnjenje crijeva zbog toga što je upaljeni rektum osjetljiviji na rastezanje stolicom.

Proljev može izazvati i oštećeni crijevni prolaz. Da bi stolica imala normalnu čvrstoću mora se neko vrijeme zadržati u debelom crijevu. Stolica koja prebrzo napušta debelo crijevo je vodenasta, a stolica koja ostaje predugo tvrda je i suha. Vrijeme koje stolica provodi u debelom crijevu mogu skratiti mnoga stanja uključujući preveliku aktivnost štitnjače (hipertireoza), hirurško uklanjanje dijela tankog crijeva, velikog crijeva ili želuca, liječenje ulkusa zbog kojih je presječen nervus vagus, hirurška premosnica dijela crijeva i lijekovi kao što su antacidi i laksativi koji sadrže magnezij, prostaglandini, serotonin i čak koefin.

Prerastanje bakterija (rast normalnih crijevnih bakterija u nenormalno velikom broju ili rast bakterija koje se normalno ne nalaze u crijevu) može dovesti do proljeva. Normalne crijevne bakterije imaju važnu ulogu u probavi. Zbog toga bilo kakva poremetnja crijevnih bakterija može uzročiti proljev.

Komplikacije
Osim nelagodnosti, stida i prekida dnevnih aktivnosti, teški proljev vodi gubitku vode (dehidraciji) i elektrolita kao što su natrij, kalij, magnezij i kloridi. Ako su izgubljene velike količine tekućine i elektrolita, krvni se pritisak može sniziti u dovoljnoj mjeri da prouzroči gubitak svijesti (sinkopa), nenormalnosti srčanog ritma (aritmije) i druge opasne poremećaje. U posebnoj su opasnosti vrlo mladi, stariji, oslabljeni i ljudi sa vrlo teškim proljevom. Stolicom se isto tako mogu gubiti bikarbonati što dovodi do metaboličke acidoze, vrste kiselo-bazične neravnoteže u krvi.

Dijagnoza
Doktor u prvom redu nastoji utvrditi je li se proljev pojavio naglo i u kratkom vremenu ili je trajan. Nastoji se odrediti jesu li uzrok promjene u prehrani, ima li osoba druge simptome, kao što su povišena temperatura, bol i osip, i je li osoba bila u dodiru sa drugima koji su u istom stanju. Na temelju bolesnikova opisa i pretrage uzoraka stolice, doktor i laboratorijsko osoblje utvrđuje je li stolica čvrsta ili vodena, ima li neuobičajen miris i sadrži li masti, krvi, ili neprobavljenog materijala. Ocjenjuje se i obim stolice u 24 satnom razdoblju.
Kada je proljev stalan često se uzorak stolice mora pregledati mikroskopski s obzirom na stanice, sluz, mast i druge tvari. Stolica se može ispitati i na krv i tvari koje mogu dovesti do osmotskog proljeva. Uzoci se mogu ispitati na zarazne organizme uključujući neke bakterije, amebe i Giardia organizme. Ako osoba potajno uzima laksativ i to se može otkriti u uzorku stolice. Može se napraviti sigmoidoskopija (pretraga sigmoidnog debelog crijeva) pa doktor može pregledati sluznicu anusa i rektuma. Katkada se učini biopsija (uklanjanje uzorka rektalne sluznice za mikroskopsku pretragu).

Liječenje
Proljev je simptom i njegovo liječenje ovisi o uzroku. Većina ljudi sa proljevom mora samo ukloniti uzrok kao što je dijeteska žvakača guma ili neki lijek, da potisne proljev dok se tijelo samo ne izliječi. Katkada se hronični proljev izliječi kada osoba prestane piti kafu ili pića sa kolom koja sadrže kofein. Da pomogne ublažavanje proljeva doktor može prepisati lijek kao što je difenoksilat, kodein, paregorik (tinktura opija) ili loperamid. Katkada čak sredstvo za bubrenje koje se koristi kod hroničnog zatvora stolice, kao što je psilij ili metilceluloza, pomaže u otklanjanju proljeva. Stvrdnjavanju stolice pomaže kaolin, pektin i aktivirani atapulgit.
Kada teški proljev uzrokuje dehidraciju, može biti potreban smještaj u bolnicu i intravenska nadoknada vode i soli. Sve dok osoba ne povraća i ne osjeća mučninu, vrlo djelotvorno može biti pijenje tekućina koje sadrže uravnoteženu količinu vode, šećera i soli.

vasdoktor.com

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.